 |
| Osnivači Društva |
Podaci o prošlosti Hrvata u Boki, njihovom djelovanju u svim sferama aktivnosti te brojnim kulturno-povijesnim spomenicima potvrđuju povijesno dugi opstanak Hrvata na području Crne Gore. Međutim, zbog određenih političkih razloga, više od 60 godina Hrvati u Crnoj Gori nisu mogli nacionalno djelovati i okupljati se, ne zato da bi se suprotstavili većinskom narodu, već zato da bi sebi i drugima dokazali vlastito postojanje na ovim prostorima i želju za suradnjom i koegzistencijom sa svim ostalim narodima, jer je to bio zajednički interes. Istina, vremenom je Hrvata bilo sve manje, međutim, staro i veoma bogato kulturno, duhovno i civilizacijsko nasleđe je ostalo. Kada su se nakon devedestih godina stvorili uvjeti, željeli smo dokazati da ne postojimo kao slučajni, ovdje zalutali stanovnici, već kao nacionalni identitet koji veoma cijeni upravo svoju samobitnost i da ovdje egzistira veliki broj Hrvata koji ima prava svog postojanja i razvoja u Crnoj Gori na osnovi prošlosti i prava koja su data na osnovi domaćih i međunarodnih pravnih normi.
Ovo su bili samo neki od brojnih razloga koji su inspirirali jednu grupu Hrvata iz Tivta, u kojem živi najveći broj pripadnika naše manjine, da pokrene inicijativu za formiranje društva Hrvata na području Crne Gore. Tu su aktivnost podržali Hrvati iz drugih mjesta, posebice iz Kotora, a rezultat je bilo formiranje Inicijativnog odbora. Članovi tog Odbora, čija je bila zadaća rad na organiziranju Hrvata u jedno društvo bili su iz Tivta: Zoran Nikolić, Slavko Marović, Boris Lanceroti, i dr.Ivan Ilić, a iz Kotora: Antun Dender, Vedran Milošević, Davor Biskupović i Tripo Schubert.
Inicijativni odbor održao je nekoliko sastanaka u Kotoru i Tivtu na kojima je prioritet dat raspravi o pravnim pitanjima organiziranja Hrvata u Crnoj Gori ali i o brojnim tehničkim zadaćama - kako izvršiti poslove koji su morali prethoditi održavanju Osnivačke Skupštine. Trebalo je donijeti nacrte, više pravnih akata, među kojima o motivu i načinu organiziranja Društva, Statut i program rada. Bio je to pionirski posao na osnivanju Društva.
Predloženo je da nova asocijacija nosi naziv: HRVATSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO CRNE GORE (HGDCG). Nakon što su se stekli svi potrebni preduvijeti, 23 .6.2001. godine, u zgradi Skupštine općine Kotor, održana je Osnivačka skupština kojoj prisustvuje 21 član. Na Osnivačkoj skupštini usvojeni su dokumenti čije je donošenje bilo preduvjet za registraciju Društva u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama Republike Crne Gore. Radilo se o Statutu, popisu osnivača i aktu o osnivanju. Da bi se mogli nastaviti poslovi čiji je cilj bio konstituiranje Društva , izabran je privremeni Izvršni odbor u kojem su bili: Slavko Marović, Zoran Nikolić, Kiko Matijević, Ljerka Dragičević, Nikola Čučić, Vedran Milošević i Tripo Schubert. Za predsjednika je izabran Tripo Schubert. Privremeni Izvršni odbor, na sedam sjednica održanih u Kotoru , Tivtu i Budvi, uspješno je rješavao nastale probleme vezane za osnivanje Društva, te za pripremu buduće aktivnosti. Prioritet je dat stvaranju svih potrebnih preduvjeta i prijeko potrebnih radnji da bi Društvo moglo početi djelovati. Upravni Odbor je obavio sve potrebne pripreme za organiziranje prve Izborne Skupštine Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.
FOTO GALERIJA: POVIJESNICA DRUŠTVA
