Hrvatsko građansko društvo Crne Gore

srijeda, 16. srpnja 2008.

Držić među našijencima

Na trgu ispred Katedrale Svetog Tripuna u Kotoru 16. srpnja odigrana je predstava „Dundo Maroje“ redatelja Ozrena Prohića, u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb, a u povodu 500-e obljetnice rođenja svjetski priznatog renesansnog komediografa Marina Držića. Veliki ansambl HNK od 28 članova pobrao je aplauze oduševljene publike, koje je na trgu te noći bilo više od šest stotina, koliko je podijeljeno (besplatnih) ulaznica.
Organizatori ovog događaja bili su Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i Općina Kotor, a pokrovitelji Ministarstvo kulture, sporta i medija Crne Gore i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Nazočne je uoči početka predstave pozdravio predsjednik HGDCG dr. Ivan Ilić. U prvim redovima te večeri bili su izaslanik predsjednika RH Stjepana Mesića veleposlanik RH dr. Petar Turčinović, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, državna tajnica u Ministarstvu kulture RH Nina Obuljen, crnogorski ministar kulture Branislav Mićunović, gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, dožupan Dubrovačko-neretvanske županije Miše Galjuf, ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Lutovac, biskup kotorski msgr. Ilija Janjić, Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo, izaslanik gradonačelnika Zagreba Vladimir Velnić, dr. Miloš Milošević, predsjednica Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Miroslav Marić, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske dr. Radomir Pavićević, redateljka Radmila Vojvodić … Naravno, u prvom redu bile su intendantica HNK Zagreb dr.Ana Lederer i ravnateljica drame HNK Sanja Ivić, domaćini dr. Ivan Ilić i Tripo Schubert, dok je izvršna producentica Maja Filičić Ivezić radije odabrala da budno motri iza scene da sve prođe kako treba.
Obitelj Držića pripadala je staroj i plemenitoj lozi iz Kotora, odakle se preselila sredinom XII. stoljeća u Dubrovnik. I sam Držić rado je u svojim djelima spominjao „našijence“ iz Kotora.
U jednom kutu crkve Blažene Ozane u Starom gradu, u Kotoru, stoji tabla na kojoj piše: „Na ruševinama stare sagrađena od nasljednika kneza Ivana i onih obitelji Dersa i Bisacca 1221, obnovljena 1930.“ Tabla se prvo nalazila na fasadi crkve, postavljena 1930. godine na inicijativu don Nika Lukovića. U unutrašnjost crkve prebačena je prigodom restauracije.
U Zborniku radova Matice Hrvatske, Zagreb 1969, Jakša Ravlić piše da je obitelj Držić izgubila status vlastele nakon preseljenja u Dubrovnik, jer su braća Leo i Mario Držić zbog kuge napustili Grad.
K. Jireček u svojoj studiji „Der ragunsanische Dichter Šiško Menčetić“, govoreći o Držiću, kaže da su u 13. i 14. stoljeću bili Držići, koje on naziva Dersa, nasljednici suca Dersimira, plemenita roda, dok su oni u 15. i 16. stoljeću bili neplemeniti građani dubrovački.
Predsjednik HGDCG dr. Ivan Ilić istaknuo je da je društvo zbog te veze sa Kotorom odlučilo da uđe u projekt.
- Rijetke su prilike da jedan naraštaj ima čast slaviti okrugle obljetnice velikana koji su svojim djelom zadužili svjetsku kulturu. Hrvatski narod se ponosi da je u svom krilu izrodio jednog takvog velikana, Dubrovčanina Marina Držića čiju 500-tu obljetnicu rođenja obilježavamo tijekom cijele 2008. Svjesni značaja tog velikog renesansnog pisca, Hrvati Crne Gore ponosni su na bokeljske, kotorske korijene obitelji Držić (de Darsa). Stoga su se na inicijativu HGDCG priključili proslavi Godine Marina Držića, službeno proglašenoj od Vlade Republike Hrvatske. Cilj je približiti hrvatsku kulturu našoj domovini Crnoj Gori, želeći kod suvremenika obnoviti uspomenu na genij jednog "našijenca", te širiti suradnju s obje strane granice.
U trenutku pokretanja inicijative za nas je sve to bilo malo ostvarivo, ali nakon brojnih kontakata i izuzetno prijatnog i brzog odgovora od strane intendantice HNK dr. Ane Lederer, počeli smo sa konkretnim dogovorima, kazao je dr. Ilić na tiskovnoj konferenciji uoči održavanja predstave koja je trajala tri sata.
Svjetski priznata teatrologinja, intendantica HNK Zagreb dr. Ana Lederer, ocijenila da je gostovanje u Kotoru na neki način i povijesno.
- Čini mi se, i kada se svi mostovi sruše, da se mogu ponovo graditi oni nevidljivi, a to su mostovi kulture. Ovo gostovanje je jako važno, i zahvalni smo na velikom trudu koji je HGDCG uložio da bismo zatvorili konstrukciju našeg gostovanja, jer kao što znate, nastupi na otvorenom prostoru su prilično komplicirani, i tehnički i organizaciono. Ovo je veliki ansambl i "Dundo Maroje" se u ovom trenutku može igrati samo u HNK, jer je to izuzetno zahtjevna predstava, kazala je Lederer.
Predstava je prethodnih večeri odigrana na Dubrovačkim ljetnjim igrama.
Redatelj Ozren Prohić objasnio je da je predstava rađena iz onoga u čemu je Držić majstor, iz našeg mentaliteta i mentaliteta ovih prostora.
- Dva su velika izazova bila, prvi je gostovanje u Dubrovniku, a potom u Kotoru. Dosta smo hodali po Kotoru i razmišljali kako postaviti predstavu, i došli do zaključka da je ovo, u stvari, idealan prostor koji je naoko klasičan, a kada ga mi opremimo i igramo na svoj način, onda je on spoj te tradicije kamena i jednog suvremenog stanja stvari koje se na vrlo sličan način, potrošački, kičasto, tiču stanja u kojem se nalaze i Dubrovnik i Kotor. Vrlo je ugodan prostor za igranje i presretan sam što smo na ovom trgu, istakao je Prohić, docent na Odsjeku za režiju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, poznat po brojnim opernim i dramskim postavkama, i dodao:
- Predstava je provokativna, ali nije duhovita na prvu loptu. Radili smo je kao dramu, pokušavajući da priču vratimo Držiću, a ne nekoj lažnoj tradiciji koja se ustalila u posljednjih 40 godina. Otvoren prostor u Kotoru je gotovo preslikani klasični Držićev dispozitiv.
Čestitke nakon predstave zaslužio je kompletan, besprijekoran ansambl: Joško Ševo, Ana Begić, Zijad Gračić, Krunoslav Šarić, Nikša Kušelj, Dušan Gojić, Milan Pleština, Mirta Zečević… Posebnu pažnju, ipak, privuklo je glumačko ostvarenje Laure, u interpretaciji Livia Badurine.
Jedna dimenzija više je i podatak da je i Laura podrijetlom iz Kotora - "jedno vrijeme u Kotoru se zvaše Mande".
- Laura je zapravo muškarac, što iz današnjeg kuta gledano i nije šokantno toliko koliko vijest da vam je sin "spendžao" nekoliko tisuća eura.Novo čitanje Laure je, po meni i homagge renesansnom teatru. Tada je ženama bio zabranjen pristup kazalištu uopće, te su i Petrunjelu i Lauru igrali muškarci, kaže Badurina.
Projekt „500-ta obljetnica rođenja Marina Držića“ se nastavlja organiziranjem posjeta djece iz Crne Gore školi „Marin Držić“ u Dubrovniku, kao i održavanjem okruglog stola na temu „Jezik Dubrovnika i Kotora u djelima Marina Držića“, na kojemu se očekuje više od 50 znanstvenika iz Hrvatske, na čelu sa predsjednikom Odbora za proslavu obljetnice u RH Slobodanom Prosperovim Novakom.
FOTO GALERIJA